Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije sinoć je organizovala "Razgovore sa Ognjenom Spahićem" u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu.
Pred brojnom bjelopoljskom publikom Spahić je govorio o svom stvaralaštvu, o crnogorskoj književnosti i mjestu crnogorskog romana u Evropi.
- Piscu je jezik jedina teritorija kojoj pripada svim svojim bićem i na kojoj se osjeća ugodno. Vjerujem da prostor književnosti nikada nije bio geografski omeđen. Na gostovanjima po Evropi ljudi me nikada nijesu doživljavali kao pisca vezanog za neku državu i naciju. Najvažnije je to što sam rano shvatio da nemam ništa važno da kažem, već da samo imam potrebu da pišem, slijedeći emocije. Na drugoj strani mosta su čitaoci, koji procjenjuju da li je to dobro, kazao je Spahić u razgovoru koji je vodio književni kritičar Radoman Čečović.
VD direktor Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić je istakao da ova Ustanova, shodno tradiciji, nastavlja sa kvalitetnim programima, te da je namjera da, u saradnji sa Centrom za kulturu, uz podršku Opštine Bijelo Polje i Ministarstva kulture, dvomjesečn oorganizuje orazgovore sa najznačajnijim piscima i umjetnicima iz Crne Gore iregiona.
Ognjen Spahić je objavio knjige priča Sve to, Zimska potraga i Puna glava radosti, i romane Hansenova djeca i Masalai. Djela su mu prevođena na skoro 15 jezika. Za roman Hansenova djeca dobio je nagrade “Meša Selimović”, i međunarodnu nagradu Ovid Festival Prize, a za knjigu priča Puna glava radosti dobio je nagradu Evropske unije za književnost.
Odlomke iz Spahićeve proze čitala je Vasilija Obradović.
.jpg)