Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović otvorio je večeras Prve Internacionalne likovne susrete “Slikari Lazovići”, koje organizuje JU Muzej Bijelog Polja u saradnji sa Opštinom Bijelo Polje i Ministarstvom kulture, a pod generalnim pokroviteljstvom porodice Lazović.
Predsjednik je istakao nezaobilazan doprinos slikarstvu kroz obimno ikonopisno djelo braće Lazović, čije zanatsko umijeće se svrstava među najbolje pravoslavne ikonografe na slovenskom jugu, koji su radili u tri generacije tokom 18. i 19. vijeka brojne ikone, ikonostase širom Crne Gore i Srbije.
“Ovi likovni susreti su nastavak zavičajne umjetničke loze koja decenijski daje plodne umjetnike, stvaraoce, koje prirodno bogatstvo našeg zavičaja ne ostavlja ravnodušnim. Njihovim platnima teče emotivna perceptivna rijeka i obilje simbola, kojima umjetnička razigranost i maštovitost prave galerije u kojima obitava naš zavičaj” rekao je predsjednik Opštine Petar Smolović.
Iako udaljeni od značajnih kulturnih i likovnih centara Lazovići su našli načina da u svom vremenu komuniciraju sa evropskim tokokvima umjetnosti, istovremeno zadržavajući u svom likovnom rukopisu, u izvjesnoj mjeri tradicionalne nacionalne vrijednosti, podsjetio je Faruk Dizdarević koji je među prvima u Bijelom Polju započeo promociju slikara Lazovića.
„Lazovići u sredini u kojoj su živjeli i stvarali, skoro bez stvaralačkog podsticaja u prvom redu na likovnom i književnom planu, bili su preteče kasnijeg oslanjanja crkvenih umjetnika sa naših prostora na evropska umjetnička iskustva“, istakao je Dizdarević.
Autor knjige „Slikari Lazovići i njihovo doba“, istoričar umjetnosti Dragiša Milosavljević već dugo godina se bavi istraživanjem umjetničkog stvaralaštva slikarske porodice Lazović.
„Ono do čega smo došli je jeste ta briljantna zaostavštvina koji iza sebe nisu ostavili ni mnogo veći slikari od naših bjelopoljskih slikara Lazovića. Kada danas istražujete u zapadnom svijetu te renesansne majstore iz 15,16,17 ili 18 vijeka nigdje nećete naći tako briljantnu zaostavštinu kao onu koju su oni iza sebe ostavili Lazovići. Crteže, skice, studije, istrgnute listove iz zapadnih biblija, knjiga sakralne sadržine. Takve zaostavštvine ne nalazimo ni u znamenitim muzejima Napulja, Firence, Milana, Rima, a sve to, kako je i moj prijatelj Faruk Dizdarević rekao je otkriveno u Crkvi Svetog Nikole u Nikoljcu“, rekao je Milosavljević.
Direktor Muzeja, Željko Raičević je kazao da se osnivanjem likovnih susreta „Slikari Lazovići“ podstiče stvaralaštvo mladih, afirmisanih i perspektivnih slikara, kao i da se želi napraviti kvalitetan spoj tradicije i savremene umjetnosti.
„Vjerujem da će ova kolonija inspirativno djelovati na umjetnike i da će u okruženju u kojem će stvarati, nastati vrijedna umjetnička djela. Isto tako, vjerujem da će ovi susreti postati tradicija i da će predivni ambijent koji pruža dolina Bistrice i ostale prirodne ljepote Bijelog Polja, biti razlog da se i naredne godine ponovo nađemo na ovom ili nekom drugom mjestu u našoj opštini“, zaključio je Željko Raičević.
.jpg)