Investicioni ciklus u Bijelom Polju se nije završio niti dobio negativan trend ni vremenu velike globalne ekonomske krize, već je zadržan nivo investicija u infrastrukturne projekte na iznad 20 miliona eura po jednoj godini i time je naravno povećen kvalitet života svakog našeg sugrađanina i mislim da je to vidljivo na savakom koraku, kazao je predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić na radnom doručku sa novinarima.
-Svi ti projekti iziskuju mnogo truda pogotvo u vremenima u kojima je najteže ne osmisliti projekat i konstatovati šta je to, što bi trebalo najprije uraditi i riješiti infrastrukturni problem, već kako sklopiti finansijsku konstrukciju. Drugi segment koj je manje popularan od ovog investicionog je sanacioni plan koji je uveden i već je četvrta godina je od kako se primjenjuje, a zamišljen je na rok od osam godina. Sanacioni plan sam po sebi nije nešto čime se možete pohvaliti, jer on pokazuje da je stanje u lokalanim javnim finansijama takvo da da su se morale preduzeti neke mjere koje će to stanje vratiti u ravnotežu i omogućiti normalno funkconisanje organa lokalne uprave, a samim tim i drugih servisa koje je loklana uprava dužna ili želi da obezbijedi svojim građanima. Mimo kapitalnog budžeta, odnosno plana uređenja prostora, kako je do sada figurisao kao opšti naziv za sve radove koji su izvođeni na teritorije Bijelog Polja, Sanacioni plan se odvija kako smo i zamislili i za šest godina će lokalna uprava biti bez finansijskih opterećenja, a što je i poenta ovog plana. Ono što je bila naša obaveza da u prve dvije godine uradimo, a to je da smanjimo broj radnika u lokalnoj upravi za 120 mi smo i uradili, već u prvoj godini i premašili broj ljudi koji su sprazamno raskinuli radni odnos sa značajnim otpremninama. Imamo namjeru da taj proces nastavimo u ovoj godini i već smo sa resornm Ministrastvom okvirno dogovorili način na koji će biti obezbijeđena sredstva i to iz međunarodnih finansijskih sredstava ili u obliku granta ili povoljna sredtva za nastavak ovog procesa koji će ubrzati stabilizaciju lokalnih finansija, takođe smo u tom duhu i kroz realizaciju Budžeta smanjili sve operativne troškove počev od ovih vidljivih a manje bitnih, mislim na troškove o kojma se često komentariše, a to su troškove mobilne telefonije, goriva i energenata, troškove reprezentacije. Značajno smo tokom proteklih godina ta sredstva smanjili, a u ovoj godini dodatno za još 20 procenta smanjili te troškovei uz smanjene broja zaposlenih zaista smo pokazali da želimo da sanacioni plan uspije možda i u većoj mjeri nego što su planirani njegovi rezultati. Tome doprinosi i koncept kapitalnog Budžeta, koji smo iz sopstvenih sredstva sveli na najniži procenat u protekloj deceniji, jer smo se odlučili da se okrenemo drugačijem finansiranju projekata i uspijevali smo protekloj godini da najveći dio investicija riješimo iz eksternih izvora finansiranja, a ne iz sopstvenog kapitalnog Budžeta što nam je omogućilo značajan investicioni ciklus, a na drugoj strani držanje onih pozicijakoje su zacrtane sanacionim planom. Mi smo i 2017. godini obezbijedili i isplatili 12 plata. Ostali smo na nivou zaostatka kada su zarade u pitanju koji je već deceniju u tom istom omjeru. Nadam se da ćemo i prije kraja sanacionog plana uspjeti da smanjimo taj zaostatak, a sanacioni plan će biti rješenje za mnoge probleme koji se pored ovih možda i svakodnevno viđaju u životu naših sugrađana.
-Kada su u pitanju projekti koji se kroz investicije realizujemo u ovoj godini dijelimo ih na klasične infrastrukturne i među kojima dominira kolektor. Sjutra ćemo zvanično proglasiti završetak radova na rekonstrukciji tri faze gradskog trga. Imali smo dilemu šta između nekoliko značajnih projekata probrati za Dan Opštine i svakako da je tu figurisao i početak radova na školi Dušan Korać koji će ipak biti obilježen za nekoliko dana vrijedan 6,5 miliona eura sa aneksmo Muzičke škole, takođe smo se odlučili da početak radova na četvrtoj fazi gradskog traga ne obilježimo sjutra već u nekom od narednih dana. Svjedoci ste da teku radovi na postavljanju rasvjete na gradskoj obilaznici, radovi na salli Skupštine opštine su pri samom kraju i planiramo da naredu sjednicu Skupštine opštine, a koja bi trebalo da se održi do kraja mjeseca održimo u novoj skupštinskoj sali. Sjutra ćemo otvoriti most koji smo u martu započeli, a koji spaja magistralni put sa putevima koji su već urađeni na našoj strani Bjelasice, sjutra ćemo obilježiti početak rada jednog vrlo značajnog objekta vrijednog 7 miliona eura. To je hidro elektrana na rijeci Bistrici prema Majstorovini, sjutra započinjemo izgradnju pješačkog mosta Sutivan-Njegnjevo. Pomenuti most koji sjutra otvarmo u Ravnoj Rijeci nas uvodi u segment razvojnih projekta o kojima Bjelopoljci odavno govore, a oko kojih smo se dobro potrudili u proteklim godinama da riješimo planske pretpostavke i projektnu dokumentaciju i prije mjesec dana je izašao tender za najmoderniju žičaru šestosjed na našj strani Bjelasice, a desetak dana ranije i tender za izgradnju žičare od Manastira Podvrh, prema Đalovića pećini za koju se još ivijek radi projektana dokumentacija za unutrašnjost pećine, završena su dva tendera za dvije faze pristunog puta Manastiru Podvrh. Neki su poslovi odrađeni na Bjelasici i računamo da ćemo do kraja godine završiti asvaltni zastor do same Cmiljače i možda ostaviti taj habajući sloj za etapu poslije montiranja žičara. Mislim da više nema dileme da ćemo u roku od 24 mjeseca imati otvorena skijališta na bjelopoljskoj strani Bjelasice. Prije nekoliko mjeseci smo otvorili modernu fabriku u indistriskoj-biznis zoni za preradu mesnih proizvoda vrijednu 6 miliona eura, par mjeseci prije toga fabriku peleta vrijednu 4,5 miliona eura. Na tragu smo da konačno definišemo precizan datum otvaranja mljekare u Pavinom Polju i očekujemo da će ona biti otvorena u maju lli junu ove godine, a već su pripreme za montiranje opreme. Uskoro očekujemo i početak izgradnje poslovnog kompleksa na prostoru nekadašnjeg preduzeća Radnik, tamo se razčišćava prostor za početak radova gdje takođe očekujemo bar stotinu radnih mjesta, tako nam je sopšteno da je po investicionom planu investitora predviđeno. Sve ovo ukazuje na neka bolja vremena za bjelopojsku privredu i Vunarski kombinat se kroz postupak stečaja ipak našao u vlasništvu preduzimljivih ljudi, među kojima su i naši sugrađani i koji će sigurno izimajući u obzir njihove poslovne uspjehe ubrzo staviti u funkciju i taj značajan kompleks. Mislim da će i fabrika betonskih elemenata Zaton pronaći adresu kroz kupovinu i isplatu zaostalih potraživanja radnicima i drugim povjeriocima i da će pronaći adresu kod nekog odgovornog domaćina i privrednika i taj dio privredne aktivnosti pokazuje neke reflekse i daje značajne rezultate, kazao je predsjednik Žurić.
.jpg)