Slikarka iz Bijelog Polja Tijana Gordić dobitnica je ovogodišnje Nagrade „Milunović, Stijović, Lubarda”, koju dodjeljuje Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore. Sa Tijanom Gordić ovu Nagradu ravnopravno dijele još i Rajko Todorović Todoru i Željko Reljić.

Tijana Gordić je dobila nagradu za sliku “Tri kapi sunca”, Rajko Todorović Todor za crtež “Jedan trenutak oca tri sina” a Željko Reljić za skulpturu „Riba“. Takvu odluku donio je žiri u sastavu slikar Slobodan – Puro Đurić predsjednik žirija, slikar, redovni profesor mr Stanko Zečević, predsjednik ULUCG Igor Rakčević i istoričarke umjetnosti Žana Filipović i Milica Radulović.

- Moj rad je nastao prema istinitom događaju i posvećen je jednom razgovoru sa Brankom Bogavac, kazala je Tijana Gordić.

Nagrade su laureatima dodijeljene u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.

Književniku Andreju Nikolaidisu sjutra će biti uručena Nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“ za 2012. godinu u Kući Rista Ratkovića u 18 časova. Ovu državnu Nagradu će mu uručiti ministar kulture Branislav Mićunović.

Ovo veliko priznanje Nikolaidisu je dodijeljeno za djelo „Odlaganje Parezija“. Odluka je donesena većinom glasova nakon tajnog glasanja, na sjednici Žirija za dodjelu ove Nagrade 22. novembra 2012. Žiri je radio u sastavu Zuvdija Hodžić predsjednik i članovi Jovanka Vukanović, Živko Andrijašević, Bogić Rakočević i Pavle Goranović.

Semir Salemović dobitnik je prve nagrade na ovogodišnjem 20. Bjelopoljskom likovnom proljeću, koja je otvorena 21. marta u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu.

Druga nagrada dodijeljena je Milijani Ilić, a treća Nataši Cmiljanić. Ovakvu odluku donio je žiri u sastavu Draginja Kujović istoričarka umjetnosti, Ibrahim Kurpejović akademski slikar i Zdravko Minić muzejski savjetnik.

Na ovogodišnjem ”Bjelopoljskom likovnom proljeću” predstavilo se 15 autora, sa 23 rada.

- Ovaj likovni salon je po mnogo čemu osoben. Na njemu izlažu slikari lokalne bjelopoljske zajednice, a zahvaljujući savremenim sredstvima komunikacija, ovaj likovni salon kao i mnoge druge bjelopoljske kulturne manifestacije je iskoračio iz lokalne sredine u globalni likovni milje, kazala je Draginja Kujović otvarajući izložbu.

Muzejski savjetnik Željko Raičević ističe da organizacijom ove manifestacije Zavičajni muzej nastavlja bogatu slikarsku tradiciju koju je počela porodica Lazović sedamdesetih godina 18. vijeka.

- Od tada su svojom umjetničkom aktivnošću i zanatskom nadarenošću pronosili slavu Bijelog Polja širom bivše Jugoslavije. Proljeće je bilo povod mladim i talentovanim slikarima da se opredijele za dalje školovanje, afirimisanim slikarima da nastave rad, likovnim pedagozima da unaprijede rad sa djecom, zaljubljenicima u slikarstvo da osnivaju slikarske radionice i kolonije. Dovoljno je samo osvrnuuti se na činjenicu da je na proteklih 20 izložbi učestvovalo više od 110 Bjelopoljaca, što samo za sebe govori o značaju manifestacije, kazao je Raičević.

Monografija Centra za djelatnosti kulture “Vojislav Bulatović Strunjo”, koja obuhvata pet decenija rada ove ustanove, promovisana u Centru za kulturu. O ovom djelu govorili su Draško Došljak, Faruk Dizdarević, Rajko Cerović i direktor Centra za kulturu Izet Erović.

Erović je rekao da monografija predstavlja hronološki pregled aktivnosti ove ustanove od 1960. do 2010. godine, te da ovo monografsko izdanje sadrži širok dijapazon događaja, koji pored kulturne imaju i određenu istorijsku vrijednost.

Rajko Cerović i Draško Došljak su naglasili da hronika pet decenija rada Centra za kulturu prije svega je dokaz ukupnog civilizacijskog uzdizanja jednog kraja, a Faruk Dizdarević podjeća da se u prvoj deceniji novoga stoljeća Centar za kulturu afirmisao kao jedna od najuglednijih ustanova kulture u Crnoj Gori, a Bijelo Polje kao eminentan regionalni kulturni centar.

Ovo monografsko izdanje sadrži širok dijapazon događaja, koji pored kulturne imaju i određenu istorijsku vrijednost. Knjiga je koncipirana na dokumentarnim činjenicama. Svjedočanstva o pozorištu, Ratkovićevim večerima poezije, bibliotečkoj djelatnosti, izložbama, aktivnostima Muzeja, radu Niže muzičke škole, KUD-u „Tekstilac“ i drugim kulturnim manifestacijama upotpunjuju vizuelni prilozi koji su nezamjenljivi svjedoci prošlog vremena.

Ova monografija nudi svjedočanstvo o svojevremenoj stvarnosti Centra za djelatnosti kulture, a danas postaje i njegova istorija. Pisanje ove Monografije obezbijeđeno je istraživanjem cjelokupne arhivske građe koja se čuva u Arhivu Crne Gore. Dokumentima je data prednost u odnosu na propratni tekst, koji je čvrsto vezan za činjenice. Kraj svake decenije je zaključen sa stranicama ispunjenim dokumentovanim prilozima, kao što su novinski tekstovi, zapisnici, dopisi, plakati i vizuelni prikazi. Podjela sadržaja na desetogodišnje periode, omogućava da čitalac cjelovitije sagleda odnos društva prema kulturi u toku perioda koji je obuhvaćen sadržajem ove knjige. U isti mah, Monografija otvara prostor za naknadne analize, osvrte, zaključke, eventualne polemike, a sve to pripada sferi objektivnog uvida u istoriju.

- Pojavljivanjem Monografije Centra za kulturu postavljena je sigurna brana zaboravu i trajno sačuvano svjedočenje o entuzijazmu, kreativnosti i umijeću kulturnih poslenika, profesionalaca i armije amatera koji su srcem i ljubavlju ispunjavali prostor i vrijeme, čineći život u ovoj sredini ljepšim i humanijim, kazao je u predgovoru Radomir Perišić.

Prikladnog formata, jednostavnog dizajna, bogata podacima, tekstovima, dokumentima, crno-bijelim fotografijama kako i dolikuje adekvatnom vizuelnom svjedočanstvu kulturnih događaja, ovo izdanje će sigurno uživati široko prihvatanje i privući pažnju nadolazećih generacija.