Deveti Whitefield Jazz festival koji će se održati 3. i 4. jula u Bijelom Polju, osim klasičnih džez bendova, ugostiće prve večeri sarajevsku rok grupu Valentino, a druge večeri Bajagu.

Dragoljub Đuričić, promoter Whitefield Jazz festival, kazao je da džeza nema puno, zbog čega i dovode rok grupe koje će privući publiku.

- Džez je čak ponekad diskutabilan za otvorene prostore, više je za klubove, ali neka se džezeri navikavaju na nastupe na otovrenom. Svjetski džez festivali se više ne drže isključivo džeza, osim kada su u pitanju tematske večeri. Postalo je normalno da kao gost festivala nastupi popularni izvođač koji će da dovede publiku, u ovom slučaju su u pitanju Valentino i Bajaga, a da se džez izvođači predstave kao predgrupe, kazao je Đuričić.

Whitefield Jazz festival počeće nastupom ovog poznatog bubnjara, koji će zajedno sa dobošarima proći Bijelim Poljem, i na Trg dovesti publiku koju će privući usput. Nakon toga festival otvoriti džez muzičari koji su 1962. godine svirali u orkestru KUD-a Bijelo Polje.

- Veterani bjelopoljskog džeza i roka posle mnogo godina će ponovo biti na sceni. Temeljna ideja festivala je da predstavimo crnogorsku produkciju. Tako će, pored starijih bjelopoljskih muzičara nastupiti i mladi izvođači koju su nedavno završili Muzičku akademiju, kaže umjetnički direktor festivala Senad Gačević.

U okviru dvodevnog festivala nastupiće deset bendova. Prve festivalske večeri nastupiće Dragoljub Đuričić i bubnjari, Jazz orkestar KUD-a Bijelo Polje 1962, Baltazar, Robert Werner, Sejdefa Jazz Quartet i grupa Valentino. Drugo veče rezervisano je za Atonex, Dragan Đorđević Quartet, Šule Jovović Trio, Ritmico i Bajagu.

- Jedan od bendova koji će nastupiti je mlada grupa Atoneks. Oni su jedan od uspjeha ovog festivala. Svi znamo da je teško popularizovati džez muziku. Kažu da rokeri sviraju pet akorda za 5.000 ljudi, dok džezeri sviraju 5.000 akorda za pet ljudi. Ali ipak, uspjeh festivala je vidljiv pojavljuju se mladi ljudi koji izvode džez, kazao je direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Abaz Dizdarević.

U oktobru ove godine očekuje se otvaranje Gradske tržnice u Bijelom Polju, za čiju rekonstrukciju i izgradnju je opredijeljeno 1, 2 miliona eura finansiranih iz Kapitalnog budžeta Vlade.

U toku je izgradnja druge faze ovog objekta koji je u funkcionalnom smislu jedan od najbitnijih projekata u Bijelom Polju. Tržnica će biti urađena po najmodernijim standardima i imaće sadržaje koji će znatno unaprijediti uslove kupovine i prodaje u ovom značajnom objektu.

- Novi objekat Gradske tržnice biće površine 3.500 kvadratnih metara, sa pratećom poslovno-komercijalnom i ostalom infranstrukturom, biće savremeno opremljen, imaće modernu mliječnu i zelenu pijacu sa tezgama, poslovnim prostorima, kancelarijama, pekarom, pečenjarom i bifeom. Za garderobu i tehničku robu predviđen je gornji etaž, koji će kao i zelena pijaca biti poluotvoren. Takođe, i prostor oko pijace biće adekvatno riješen i prilagođen kupcima i prodavcima. Na postojećem betonskom kanalu rijeke Lješnice biće izgrađen parking prostor za potrebe korisnika pijace. Nova pijaca biće jedno od rijetkih mjesta na sjeveru čije će usluge potpuno nesmetano moći da koriste osobe sa invaliditetom, jer se uz parking mjesta, posebne rampe, za njih će biti izgrađeni i posebni toaleti. Takođe, predviđena je izgradnja elektro, vodovodne i kanalizacione mreže, a biće urađene instalacije sa riješenom klimatizacijom i ventilacijom, kazala je direktorica opštinske Direkcije za izgradnju i investicije Božica Zeković.

Savjet Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije“ odlučio je da produži rok konkursa za Nagradu “Risto Ratković” i konkurs za nagradu “Ratkovićeve večeri poezije” do 10. jula.

Za Nagradu “Risto Ratković” mogu konkurisati samostalne zbirke poezije koje su prvi put objavljene između prošlogodišnje i ovogodišnje manifestacije.

Prijedloge mogu slati: izdavačke kuće, institucije, organizacije, pojedinci i autori iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Uz prijavu su dužni dostaviti šest primjerka knjige koju predlažu za nagradu.

Na konkurs za nagradu “Ratkovićevih večeri poezije” za pjesnike do 27 godina potrebno je dostaviti, u šest primjerka, rukopis neobjavljene zbirke poezije potpisan šifrom i sa adresom i rješenjem šifre u posebnom kovertu.

Sve prijedloge dostavljati na adresu: Opština Bijelo Polje, ulica Slobode, 84.000 Bijelo Polje, sa naznakom “Za konkurs Ratkovićevih večeri poezije”.

Informacije zainteresovani mogu dobiti na broj telefona +38250 433 090.

Tokom proteklog vikenda u Bijelom Polju je održana Treća međunarodna naučno stručna konferencija Mediji i PR, na joj je zaključeno da bi trebalo obezbijediti javnim servisima finansijsku nezavisnost i nezavisnost od političkih struktura i drugih centara moći. Takođe, zaključeno je da bi trebalo primjeniti model finansiranja iz pretplate ili takes, te osnažiti kapacitete lokalnih javnih emitera.

- Takođe, potrebno je obezbijediti što veću transparentnost i kontrolu od strane javnosti, omogućiti usavršavanje i edukaciju kadrova, unaprijediti tehnološke kapacitete, iskoristiti mogućnosti novih medija. Trebalo bi unaprijediti programske sadržaje, programsku koncepciju usaglasiti sa javnim interesom, a ne sa komercijalnim, unaprijediti saradnju na regionalnom i međunarodnom nivou. Nadam se da će zakonodavci, građani, kao i osnivači lokalnih javnih emitera prepoznati njihov značaj i da će oni opstati, bar u onim gradovima u kojim postoje, kazao je predsjednik Upravnog odbora Unije lokalnih javnih emitera Crne Gore Dragić Rabrenović.

Na ovoj konferenciji, čija je tema bila “Lokalni javni servis i javni interes”, govorilo je oko 50 učesnika iz 13 zemalja Evrope i regiona. Među predavačima bili su i prof. dr Niko Karpentije iz Brisela, prof. dr Ričard Ruk iz Londona, prof. dr Marija Žaoa Kunja iz Lisabona i mr Tomaš Pancir iz Praga.

- U Hrvatskoj javna televizija od javnosti nema ništa, a javnost koja želi i mora imati uticaj na javni servis, apsolutno ga nema, i to je ono što je loše, kaže prof. dr Stjepan Malović, dodajući da se jedino jačanjem javnosti može izaći iz medijske krize.

Prof. dr Rade Veljanovski podsjeća da u Srbiji postoje dva javna servisa: Radio televizija Srbija i Radio televizija Vojvodina, te da je u oba prisutna intervencija vlasti, dok prof. dr Zoran Jevtović ističe da je na Balkanu postoji snažno interesovanje stranih kompanija.

- Gubitak javnog servisa znači gubitak nacionalnog identiteta i bitke zaštite od nacionalnih interesa. Druga stvar, javni mediji se moraju prilagođavati internetu. Sjećate se skorih poplava u Srbiji? Građani su prve informacije dobijali upravo od lokalnih javnih servisa. Neki medij iz Beograda može poslati novinara u neki poplavljeni grad, ali će informacija zakasniti, kaže Jevtović.

Ističući da se u Mađarskoj više vjeruje online, nego vizuelnim i audio medijima, prof. dr Gabrijela Veliks je kazala da novinari prestaju profesijom da se bave jer nisu nezavisni. Ona je dodala da u lokalnim medijima postoje pozicioni i opozicioni mediji, nikako samostalni, i naglasila da vjeruje u zajednicu, ali i da ne vidi svijetlu budućnost lokalnih javnih servisa.

Organizatori konferencije su Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore, Akademija društvenih nauka, Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje, časopis Media and Communication/Mediji i komunikacije. Pokrovitelji konferencije su Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo kulture Crne Gore, Agencija za elektronske medije Crne Gore i Opština Bijelo Polje. Partneri su Evropska asocijacija za istraživanja komunikacija i obrazovanje (ECREA), Evropski forum medija zajednice (CMFE), Evropska opservatorija za novinarstvo (EJO) Udruženja novinara Srbije (UNS), udruženja BH novinari, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i fakulteti iz regiona na kojima se izučavaju mediji.