Knjiga ''Sofra'' autora Ervina Spahića, predstavljena je sinić u velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu. Riječ je o pričama u kojima Ervin Spahić povezuje sjećanja i aktuelne događaje sa puno varoškog humora, ironičnih otklona i angažovane poente.
-Sofra je zbirka kratkih priča koje se pamte dugo. Jer ako se ponovo pronalazi pamćenje, to je u ovoj knjizi. Ova nam knjiga pripada, jer je pisana generacijama. Ova knjiga je šetnja bjelopoljskim sokacima i sjećanjem, i kao da je svaka kocka kaldrma, kazao je Draško Došljak, a Kemal Musić je istakao da je knjiga “Sofra” višeslojno djelo, protkano životom, patnjom, istorijom, filozofijom, humorom, dokumentarnošču.
- Ako je Rasim Hadrović Polimski sačuvao staro Bijelo Polje na svojim crtežima, Ervin Spahić je to uradio u “Sofri”. Ako je Ćamil Sijarić ovjekovječio Bihorce u svojim djelima, Ervin Spahić je ovom knjigom obezbijedio vječnost nekadašnjeg jezika bjelopoljske čaršije. Iznad svega je ovdje bogatstvo leksike jednog vilajeta koji više ne postoji, a kojem je Ervin Spahić podigao obelisk, istakao je Musić.
U ime izdavača, Foruma Bošnjaka, Mirsad rastoder je kazao da je u prvom broju Revije Forum objavljena prva priča Ervina Spahića, te da su iz broja u broj njegova topla kazivanja arhaičnim jezikom pridobijala sve veći broj čitalaca, koji su u njima prepoznavali lucidne obrte da se kroz sjećanja iskričavo potencira neki savremeni problem.
- Ervinove priče su u stvari najsličnije “ponornici“ koja vas povede u neke dubine prošlosti da izronite oblutak izbrušen u vama. Da povežete spoznaje i realnost kako bi vidjeli naprijed. Jednostavne, narodske, a tako slojevite, Ervinove hićaje sa puno varoškog humora, osjećajnosti, ironičnih otklona, metaforičkih paradoksa, kao da potvrđuju Homerovu konstataciju „Svjetlost je u tamu odavno zaronila, kazao je Rastoder.
Odlomke iz Ervinovih priča kazivali su glumci Bjelopoljskog pozorišta Slađana Bubanja i Izet Mulabegović.
.jpg)