Opština Bijelo Polje uz podršku Vlade Crne Gore trenutno realizuje tri strateška projekta od državnog značaja i to Ski centar Bjelasica, Đalovića pećina i izgradnja kolektora, istakao je potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović u emisiji Građanima u susret Radija Bijelo Polje. On je istakao da su sva tri projekta implementirana u kapitalni budžet sa naznakom do završetka projekta. Smolović ističe da je riješen ključni problem - finansiranje.
- Vlada Crne Gore, odnosno Evropska unija, će finansirati sva tri projekta koji su od strateškog značaja, ne samo za razvoj turizma, nego i za razvoj poljoprivrede i stočarstva. Kada je riječ o Ski centru, završili smo prvu fazu, izgradili i asfaltirali put na dionici Ravna rijeka – Jasikovac u dužini od pet kilometara, širine 5, 5 metara. Za drugi dio puta od Jasikovca do Cmiljače, u dužini od 10 kilometara, urađen je projekat. Ovih dana počinje proboj i biće uložen milion eura u tu fazu. Paralelno sa tim, u toku je i tender za most koji će povezati magistralni put i Ravnu rijeku i kojim će se izbjeći naselje, tako da će biti moguće za dvadesetak minuta iz centra grada doći do vrha Bjelasice, istakao je Smolović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma radi studiju o vodosnabdjevanja i elektrosnabdjevanja. Potpredsjednik Smolović kaže da nakon završetka tih radova, plan je da se izgradi šest skijaških staza, a država će uraditi prvu koja će ići do visine od 1800 metara u dužini od 1600 metara.
- Ovo je nova vizija Bjelasice sa pripremljenom infrastrukturom i za ljetnji i za zimski turizam. Nadamo se da ćemo do kraja 2017. godine imati funkcionalnu žičaru i da će već u sezoni 2017/18 biti moguće skijanje. Strateški razvoj nije završen i zadatak lokalne uprave i države je da se nađe strateški partner koji bi izgradio par hotela i integralno bazno naselje za dalji razvoj Bjelasice. Već imamo neke kontakte sa potencijalnim investitorima, kazao je Smolović.
Od ovih važnih projekata, građani mogu imati direktne i indirektne benefite, tako što će vrijednost imanja na Bjelasici porasti zbog izgradnje turističkih naselja, a poljoprivrednici će moći da otvaraju farme i sve proizvode lakše prodavati, a u hotelima i na žičari će biti zaposlen značajan broj građana.
- Kada umrežimo Đalovića pećinu i skijallište, mnogo više turista će imati razlog da dođe u Bijelo Polje, a kada ljudi dođu onda će to imate pozitivne eksterne efekte da procvjeta čitav grad, kaže Smolović.
Kompleksan projekat Đalovića pećine se sastoji iz tri faze i to izgradnja pristupnog puta, izgradnja žičare i unutrašnje uređenje pećine. Potpredsjednik Smolović kaže da će put od naselja Bistrica do manastira Podvrh biti magistralnog profila u širini šest metara i u dužini od šest kilometara, a da su sredstva za ovu investiciju od šest miliona eura obezbjeđena iz kapitalnog budžeta, te da je projektna dokumentacija završena i revidirana.
- Čim se izabere izvođač radova i završi tenderska procedura, može da počne izgradnja tog puta. U drugoj fazi ćemo graditi zatvorenu panoramsku žičaru koja će ići 400 metara preko kanjona do ulaza u pećinu, što rijetko koja pećina u Evropi ima. Treća faza podrazumijeva sređivanje unutrašnjosti pećine, a projektovanje enterijera se već radi. Imaćemo jednu od najmodernije opremljenih pećina u Evropi sa svjetlosnim i zvučnim efektima, šetačkom stazom i dodatnim sadržajima. Već je raspisan konkurs za idejno arhitektonsko rješenje čitavog kompleksa u kome može biti planiran raznovrstan sadržaj od muzeja dinosaurusa, preko zoološkog vrta, do motela, kaže Smolović, naglašavajući da je veoma bitno što na samo tri kilometra od žičare prolazi auto put i da je planirano isključenje koje će pomoći da bude značajna turistička destinacija.
- Mi očekujemo da će godišnje ovu pećinu, sa istraženih 25 kilometara, koju stručnjaci porede sa Postojnskom jamom u Sloveniji, posjetiti oko 150 hiljada turista. Svaki korak realizacije projekta prate studije zaštite životne sredine i kulturne baštine. Svi se projekti rade da bi se cijela problematika sagledala integralno i sačuvala ekologija, kultura i pojačao privredni potencijal. Krajem 2017. i početkom 2018. godine možemo očekivati da se pećina otvori za građane, najavio je Smolović.
Kada je u pitanju izgradnja kolektora, potpredsjednik Petar Smolović navodi da će se i ovaj projekat raditi u više faza.
- Ono što laički nazivamo kolektor, zapravo je integralni sistem za rješavanje komunalnih voda koji obuhvata cjevovod i postrojenje za prečišćavanje. Izgradnjom ovog projekata od četiri faze, ukupne vrijednosti 25 miliona eura, po završetku će biti pokupljene sve otpadne vode od Ribarevina do Strojtaničkog mosta. Prva faza je od gornjeg grada kroz centar i industrijsku zonu do strojtaničkog mosta, dok će do kraja biti izgrađena dva kolektora i dva postrojenja kapaciteta od po 20 hiljada jedinica. Za prvu fazu već imamo obezbjeđen grant od 4, 5 miliona eura od strane Evropke unije. Oni su izabrali Njemačku firmu Fajfer za izvođača radova i nakon ekspropirijacije zemljišta i izdavanja građevinske dozvole može da počne izgradnja. Potrebno je da se u interesu svih građana što prije riješi pitanje eksproprijacije i stoga pozivam građane i firme da budu kooperativni da što prije riješimo imovinske odnose, apeluje Smolović i dodaje da iako se kolektor smatra nekom elementarnom životnom funkcijom, rješava problem zdravlja i ekologije, ali i omogućava da rijeka Lim bude čista i cijeli grad bude uređen, jer je u pitanju najsavremeniji sistem koji će prečistiti između 70 do 80 odsto vode do nivoa kvaliteta koji se može vratiti u rijeku.
Potpredsjednik Smolović potencira da svi infrastrukturni projekti služe da se osnaži privreda grada, da se stvore uslovi za investicije.
- Ako imamo ulaganja u kvalitetnu privredu i ako je privreda kvalitetna, onda imamo riješenjo pitanje nezaposlenosti. U tom slučaju, svi će redovno plaćati poreze i nećemo imati problema u opštinskim finansijama. Sve je uzročno posledično povezano. Krene se od uklanjanja bizis barijera preko izgradnje bizinis zona do strateških projekata. U četiri biznis zone koje smo formirali na teritoriji naše opštine, u ovom momentu se prave tri fabrike, što je dokaz uspješnosti ovog poduhvata. Završena je fabrika pelete Pelengić trejd i uskoro kreće proizvodnja. Dok će fabrika Mesoprometa za bezdimno sušenje mesa biti među prvima i najmodernijima na Balkanu, što omogućava i plasman robe na tržište Evropske unije gdje je zabranjeno klasično sušenje mesa, kaže Smolović i podsjeća na proizvodne kapacitete od 60000 litara mlijeka na dnevnom nivou u mljekari sa sirarom Milk kraft koja uskoro počinje sa radom u našem gradu.
- Ako znamo da je trenutno kapacitet proizvodnje mlijeka na teritoriji Bijelog Polja 15000 litara znači da smo uvećali otkupne kapacitete za četiri puta'' napominje Smolović i dodaje da će se i domaćini na selu kada imaju put, vodu i struju i kvalitetan otkup potruditi da proizvode što više.
- Otvaranjem svake fabrike povećavamo investicije, opština povećava prihode i zbrinjavamo određeni broj nezaposlenih ljudi. Osim ovih greenfield investicija posvetili smo pažnju i takozvanim brownfield investicijama kao što je prostor nekadašnje fabrike Vunko. Tu je preko 300 radnika sa neisplaćenim zaradama, u stečaju duži niz godina, a pokušaj da se obavi prodaja nije uspjela. Do sada su obavljene 24 bezuspješne licitacije. Iz tog razloga je promijenjen koncept, pri čemu je urađena preparcelizacija u 24 parcele podijeljene u hale i zemljišta. Nakon usvajanja Detaljnog urbanističkog plana u lokalnooj Skupštini na prvoj narednoj sjednici stečajni sud može da objavi javnu licitaciju za sve ove parcele. Već imamo sedam zainteresovanih domaćih firmi, ali i tri iz Italije, Turske i Saudijske Arabije, kaže Smolović i otkriva da postoji ideja da se parcela koja se ne proda pretvori u tehnopolis i biznis incubator, uz podršku Ministarstva nauke.
Govoreći o sanacionom planu Opštine Bijelo Polje, potpredsjednik je istakao da se odvija po planu i da treba imati u vidu da traje deset godina.
- U ovom kratkom periodu je dosta riješeno. Isplaćeni su dobavljači i država, reprogramirani su krediti prema bankama koji se uredno vraćaju. Ostao je problematičan jedan dio plata prema zaposlenima u opštini, što se takođe rješava na više načina. Nakon programa otpremnina ostali smo na oko 300 zaposlenih što je cjelina koja je ekonomski održiva. Sada smo u pregovorima sa Vladom Crne Gore da ustupimo zgradu fakulteta u koju smo uložili značajna sredstva. Očekujemo da po završetku ovog pitanja povraćaj sredstava od oko 2, 2 miliona, navodi Smolović i dodaje da se nada da će prije Nove godine riješiti i sve dugove i potraživanja prema radnicima i neka sitnija ostala potraživanja.
.jpg)